Međimurski fasader Marko Varga: "Prvi smo u Hrvatskoj izradili fasadu od industrijske konoplje"


S kvalitetnom fasadom možete uštedjeti i do 60 posto troškova koji se tiču grijanja i hlađenja. Posebni problem pak su neizolirane kuće koje donosi velike troškove potrošnje energenata kako zimi, tako i ljeti, ali i neke dodatne probleme poput vlage i plijesni na zidovima.


Fasada je odijelo vašega doma i nije svejedno u što ćete ga odjenuti. Pritom ne mislimo prvenstveno na estetiku, makar ona igra važnu ulogu u stvaranju prvog dojma. Mislimo na kvalitetu odijela, materijala kojim ćete obložiti kuću. Jer upravo o tome ovise energetske uštede s kojima u današnje doba svi računamo i kojima naginjemo, dapače na njima inzistiramo. Odluka o tome kakvu ćete fasadu postaviti i hoće li biti kvalitetno izvedena može imati i ozbiljan utjecaj na zdravlje, vezano za dišne pute i sve prisutnije alergije. Povrh svega, fasada je od iznimne važnosti za očuvanje izdržljivosti objekta, odnosno zaštite nosive konstrukcije od vanjskih uvjeta i vlage.



Iako je to danas posve jasno, ako je suditi po iskustvu mladog građevinskog poduzetnika iz Peklenice Marka Varge koji se prvenstveno bavi izradom fasada, Međimurci tu lekciju još nisu naučili. U Međimurju se naime unutarnjem uređenju kuće daje prvenstvo pred izradom fasada kada su u pitanju novogradnje. Ljudi žele što prije useliti na svoje pa onda najprije uređuju interijer. Dok stignu do fasade, uglavnom već potroše ušteđevinu ili što je češći slučaj uzeti kredit pa onda i nemaju čime namiriti taj trošak. I tada polako zbog neizolirane kuće nastaju problemi. Najprije su to veliki troškovi grijanja, i ljeti hlađenja, pa se počinje javljati vlaga, a s njom plijesan i gljivice radi čega su potrebne usluge soboslikara koji taj problem može tek kratkoročno riješiti i tako se redom nižu kojekakvi troškovi.


Prosječna kuća u Međimurju ima 200 metara kvadratnih i izrada kvalitetne fasade s klasičnim tzv. bijelim stiroporom debljine 15 centimetara, što je neki minimalni standard, na toj površini u ovom trenutku je trošak od oko 50 tisuća kuna. Bolji materijal od bijelog stiropora je svakako grafitni stiropor koji je cjenovno 30 posto skuplji, ali proporcionalno kvalitetniji i dugotrajniji. Na tržištu ima i mnogih drugih materijala, poput mineralne vune ili konoplje, no to zbog cijene nije česti odabir Međimuraca.


Klijenti se u 90 posto slučajeva odlučuju se za taj tzv. bijeli stiropor. Ne preporučuje se stavljati stiropor tanji od 15 centimetara, eventualno 10 centimetara, ovisi o tome ima li kuća već fasadu i kakvu te kako je iznutra izolirana. To je vrlo zapravo individualno. Optimalne uštede postižu se sa stiroporom debljine 15 centimetara. Ispod toga se ne isplati ići jer cijena rada ostaje ista, a uštede jednoga u odnosu na drugi materijal su maksimalno 5 tisuća kuna na 200 kvadrata.



U Međimurju ima majstora koji će vam fasadu napraviti već za 175 kuna za metar kvadratni, što su najčešće oni koji rade na crno ili imaju takvu cijenu jer rade s materijalom slabije kvalitete i loše plaćaju radnike. Ta cijena koja se čini povoljna uglavnom je na koncu vama na uštrb jer nećete dobiti vrijednost za novac. U ovom trenutku realna cijena izrade fasada je 200 kuna za kvadratni metar i tu ne staje.



Veliki je problem danas naći i zadržati dobrog majstora jer je masa otišla u strani svijet, a mladih koji se školuju za potrebe građevinarstva je jako malo. U namjeri da radimo kvalitetno i da ljude dobro platimo, moramo postaviti i razumnu cijenu našega rada, a to nikako ne može biti 175 kuna za kvadrat fasade. Oni koji pristaju na takvu cijenu vrlo brzo prestaju raditi, a onda vam ni ne mogu dati potrebne garancije na obavljeni posao.

Jednom kad izradite kvalitetnu fasadu ona bi vas trebala držati oko tri desetljeća, s time da obavezno svakih pet do sedam godina obnavljate površinski odnosno završni sloj fasade koji štiti materijal i sprečava prodor vlage. Da je krajnje vrijeme da to učinite pokazat će vam pojava algi i plijesni na fasadi. Međimurci su dosta povodljivi kada je u pitanju izbor boje i stila fasade, pa ako susjed kuću oboji u smeđu ili kakvu sličnu nijansu, velika je vjerojatnost da će ovaj drugi htjeti upravo takvu ili ton dva blažu ili jaču nijansu.


Ova mala fasaderska tvrtka puno polaže na svoju stručnost, informiranost i trendove pa je tako prva u Hrvatskoj koja je izvela fasadu od industrijske konoplje.



Industrijska konoplja je idealna za izradu fasada zbog najbolje toplinske izolacije, niske apsorpcije vlage, ima veliku paropropusnost, otpornost na starenje i oštećenje te je sjajna zvučna izolacija. Vani se takve fasade intenzivno grade unazad tri godine, skuplje su značajno, oko 50 posto u odnosu na ove kakve mi trenutno izrađujemo jer se tu sve izvodi s vrhunskim materijalima i nema mjesta koje nije izolirano, fasada se postavlja i ispod klupčica što je od velike važnosti, a što recimo u nas nije uobičajeno. Termoploče su lijepili ljepilima koja sadržavaju karbonska vlakna što zorno govori o kvaliteti.


Volio bih izraditi još takvih fasada, koje donose ogromne energetske uštede i druge prednosti, no bojim se da se ovo iskustvo neće tako brzo ponoviti s obzirom na sadašnje prohtjeve i platežnu moć naših naručitelja, zaključuje Marko Varga.


Autor: Alen Karlović, dipl. ing. građ.

Izvor: mnovine.hr

Web: timvarga.hr

Milk Paint Boutique

Europski centar izvrsnosti za mliječnu boju

+385 91 566 6689

Konsiteo Limited
71-75 Shelton Street, Covent Garden
London WC2H 9JQ, Velika Britanija, UK
PDV ID: GB 226 792 289, HR 99 353 656 457

Direktor: Alen Karlović, dipl. ing. građ.

© Konsiteo Limited. Izrađeno s ♡ u Covent Garden, London & Rijeka, Hrvatska

Koristimo samo Google i Facebook analitičke kolačiće

Trgovina s ljubaznošću ™